Grkokatoličko sjemenište

U jesen 1530. godine iz Dalmacije i Bosne i Hercegovine na područje Žumberka u blizini Zagreba doseljavaju prve skupine profesionalnih vojnika Uskoka. Godine 1545. Žumberački uskoci obranili su od Osmanlija grad Zagreb, a 1593. i grad Sisak. Zbog duhovnih potreba ovih kršćanskih ratnika bizantskog obreda osnovana je 1611. godine u manastiru sv. Mihalea Arkanđela kod Ivanić Grada grkokatolička Marčanska eparhija. Sve veći broj vjernika bizantskog obreda na području Sjeverozapadne Hrvatske u 17. stoljeću ponukao je marčanskog vladiku Pavla Zorčića da u Zagrebuutemelji eparhijsku odgojnu instituciju za svećeničke kandidate. Zahvaljujući kardinalu Leopoldu Koloniću i donacijama Uskoka vladika Zorčić uspio je 1680. godine kupiti kuću na zagrebačkom brdu Grič. U toj kući smjestio je vladika dječake iz Žumberka i mlade monahe iz Marče koji su pohađali obližnju školu kod Isusovaca. Godine 1681. i službeno je osnovano Grkokatoličko sjemenište na Gornjem Gradu koje je posvećeno svetom Vasiliju Velikom. Kasnije su pridodani suzaštitnici sv. Ivan Zlatousti i sv. Grgur Bogoslov. Tako su danas nebeski sjemenišni zaštitnici Sveta tri Jerarha. Sjemeništu je 1682. godine carski dvor za uzdržavanje dodijelio imanje Pribić u blizini Žumberka. Prema carskoj darovnici iz prihoda imanja Pribić ima se u zagrebačkom Grkokatoličkom sjemeništu uzdržavati šest žumberačkih dječaka. Nakon požara u eparhijskom sjedištu u Marči (28. srpnja 1739.) grkokatolički biskupi sele svoje sjedište na sjemenišni posjed Pribić, a povremeno borave i u eparhijskom sjemeništu. Godine 1766. veliki požar potpuno je uništio zgradu zagrebačkog sjemeništa. Dvije godine nakon požara vladika Vasilije Božičković započinje graditi novu velebnu zgradu sjemeništa na dva kata. Radovi na novoj zgradi započeli su 1768. i potrajali su narednih šest godina sve do 1774. U vrijeme dok se gradila nova sjemenišna zgrada bogoslovi pohađaju studije u Rimu i Beču. Za potrebe bogoslova ali i sve većeg broja vjernika koji iz Žumberka i drugih krajeva dosaljavaju u Zagreb godine 1799. izgrađena je u dvorištu sjemeništa prvagrkokatolička kapela u Zagrebu posvećena sv. Vasiliju Velikom. Umjesto male kapele godine 1828. tadašnji križevački vladika Konstantin Stanić na istom mjestu gradi veću crkvu. No ni druga crkva neće biti dovoljno velika pa 1885. križevački vladika Ilija Hranilović započinje izgradnju nove crkve koja će biti posvećena sv. Ćirilu i Metodu. Nacrt za crkvu izradio je arhitekt Herman Bolle, a novopodignuta župna crkva, posvećena svetoj slavenskoj braći, blagoslovljena je 12. prosinca 1886. godine. Crkvu sv. Ćirila i Metoda krase mozaici na pročelju, jedinstveni ikonostas, umjetnički izrađeni drveni inventar te velike slike poznatog hrvatskog slikara Ivana Tišova.